Bihevioralna znanost u organizacijama: od nudgeva do šireg pogleda na promjenu ponašanja zaposlenika

Što su nudgevi i kako utječu na naše ponašanje?

Je li vam se ikad dogodilo da ste isplanirali napraviti mali ispravak u onom važnom izvještaju, ali ga na kraju niste napravili jer vas je omeo neočekivani sastanak i na kraju ste zaboravili? Ovaj fenomen, kada planiramo nešto napraviti, ali ne uspijemo ostvariti tu namjeru, poznat je kao jaz između namjere i ponašanja (intention-action gap). Sada zamislite istu situaciju: planirali ste završiti izvještaj, ali vas je omeo neočekivani sastanak pa ste na to zaboravili. Međutim, kasnije tijekom dana, dobili ste podsjetnik iz kalendara i uspjeli završiti izvještaj prije nego ste krenuli kući.

Taj podsjetnik iz kalendara djelovao je kao poticaj ili nudge – vanjski podražaj koji vas je gurnuo u dobrom smjeru i uspjeli ste ostvariti svoju namjeru, što je u konačnici poboljšalo vašu produktivnost na poslu.

Koncept "nudginga" popularizirali su bihevioralni ekonomisti Richard Thaler i Cass Sunstein u svojoj revolucionarnoj knjizi "Nudge", objavljenoj 2008. godine. Oni su nudge definirali kao suptilnu, malu intervenciju koja pomaže ljudima donositi bolje odluke, često bez da su toga svjesni, ali koja istovremeno zadržava osobnu slobodu izbora. Radi se jednostavno o tome da se pravi izbor učini lakšim. Na primjer, postavljanje voća u razini očiju u kantini potiče zdraviju prehranu, dok postavljanje zadane opcije za obostrano printanje smanjuje ugljični otisak organizacije, ali i u jednom i u drugom primjeru ljudi imaju opciju izabrati drugačije – printati jednostrano ili pojesti čokoladu.

Nudging nije koristan samo za premošćivanje jaza između namjere i ponašanja; također može biti vrlo učinkovit kada su stavovi neutralni ili kada nema izraženih preferencija, a želimo potaknuti neko pozitivno ponašanje. Primjerice, u slučaju odabira vegetarijanskog obroka, možda nema izražene namjere – ljudima je svejedno – pa zašto ne bi pojeli vegetarijanski obrok umjesto mesnog? Takve situacije omogućuju nudgovima da igraju ključnu ulogu u oblikovanju pozitivnih izbora, čak i kada ne postoji jaka motivacija s bilo koje strane

Nudgevi koriste ono što znamo o ljudskoj psihologiji kako bi se poboljšalo donošenje odluka. Ova ideja naišla je na jak odaziv u javnim politikama, uključujući zdravstvo, financije i održivost, a sada se sve više koristi i u privatnim organizacijama kako bi se zaposlenici podržali u donošenju boljih odluka za sebe, organizaciju i društvo.

Bihevioralna znanost nije samo nudging

Rane bihevioralne intervencije često su bile usmjerene na “ispravljanje” pojedinačnih kognitivnih pristranosti, poput averzije prema gubitku ili pristranosti prema statusu quo. Te pristranosti doista igraju značajnu ulogu u ljudskom ponašanju. Na primjer, uokvirivanje poruke o uštedi energije u smislu potencijalnih gubitaka ("Ako ne ugasite računalo, potrošit ćete X novca") može učinkovito potaknuti zaposlenike da štede energiju. Više o kognitivnim pristranostima na ranijem blogu

Nudgevi, sa svojom jednostavnošću i lakoćom primjene, u tom pogledu vrlo su privlačni. Međutim, za stvaranje smislenih i trajnih promjena ponašanja potrebnije je više od dobrih nudgeva. To nadilazi samo adresiranje kognitivnih pristranosti i uzima u obzir šire utjecaje na ponašanje, poput individualnih faktora te utjecaja iz okoliša, društvenih i sistemskih čimbenika:

• Individualni faktori: imaju li zaposlenici znanje, motivaciju i sposobnost da se ponašaju na određeni način?

• Utjecaji okoline: Fizički izgled radnog prostora može utjecati na ponašanje. Jesu li kante za reciklažu lako dostupne? Je li ured dizajniran tako da potiče suradnju ili produktivnost?

• Društveni utjecaji: Društvene norme snažno utječu na naše postupke. Ako je recikliranje percipirano kao norma u uredu, zaposlenici će vjerojatnije to i činiti. Korištenje društvenih dokaza, poput natpisa "90% naših zaposlenika redovito reciklira", može biti snažan motivator.

• Sistemski utjecaji: Politike i kultura organizacije značajno oblikuju ponašanje. Ako zaposlenici vide da vodstvo zaista cijeni dobrobit i održivost, vjerojatnije je da će se i sami uključiti u takva ponašanja.

Alati bihevioralne znanosti

Bihevioralni znanstvenici koriste razne alate i okvire za detaljno razumijevanje ponašanja zaposlenika, identificiranje prepreka koje sprječavaju željene akcije te osmišljavanje i razvoj ciljanih i učinkovitih intervencija koje se bave uzrocima ponašanja.

Bihevioral journey mapping na primjer, ključan je alat u ovom pristupu. Uključuje crtanje puta koji zaposlenik prolazi kada se uključuje u određeno ponašanje, identificiranje koraka, prepreka i prilika za intervenciju. Ako uzmemo kao primjer sigurnost na radnom mjestu, mapiranjem svakodnevnih aktivnosti zaposlenika i razumijevanjem gdje bi mogli skratiti postupke ili zanemariti sigurnosne protokole, možemo identificirati ulazne točke za pružanje bihevioralnih intervencija koje bi mogle imati najveći učinak. Ovo detaljno razumijevanje nadilazi fokus na kognitivne pristranosti i pomaže nam uvažiti kontekstualne i sistemske utjecaje koji oblikuju ponašanje. Možda je sigurnosna oprema nepraktično postavljena, ili društveno okruženje ne podržava važnost pridržavanja protokola. Identificiranje tih čimbenika pomaže u dizajnu intervencija koje adresiraju i individualne i sistemske probleme koji pridonose nesigurnim praksama.

Uz mapiranje putovanja, također istražujemo čimbenike koji utječu na ponašanje i koji proizlaze iz različitih psiholoških teorija ponašanja. Na primjer, ako organizacija želi da zaposlenici usvoje održiviju praksu, poput smanjenja uporabe papira, istražujemo imaju li zaposlenici znanje za izvođenje te akcije, podržava li okolina to ponašanje i utječu li motivacijski faktori na njihove postupke.

Ovakav cjelovit pristup osigurava da se bavimo uzrocima neželjenih ponašanja umjesto da primjenjujemo samo površinska rješenja. Razumijevanjem međudjelovanja različitih čimbenika, intervencije postaju učinkovitije i održivije. Bihevioralne intervencije mogu sezati od promjena načina komunikacije pa sve do promjena u procesima ili promjena u okruženju ponašanja.

Koraci za dizajn učinkovitih bihevioralnih intervencija

Glavni zaključak za organizacije je da nudgevi mogu biti snažan alat za promjenu ponašanja zaposlenika kada se koriste kao dio šire strategije koja uzima u obzir složenu stvarnost ljudskog ponašanja. Evo nekoliko koraka koje treba razmotriti prilikom dizajniranja bihevioralnih intervencija:

1. Definirajte ponašanje: Počnite jasnim definiranjem ponašanja koje želite promijeniti.

2. Identificirajte prepreke: Koristite različite alate za razumijevanje što stoji na putu željenom ponašanju i što bi ga moglo olakšati.

3. Dizajnirajte intervencije: Stvorite intervencije koje ciljaju identificirane prepreke.

4. Testirajte i dorađujte: Bihevioralne intervencije trebaju se testirati u kontroliranim uvjetima prije nego se primijene u širem opsegu. Koristite A/B testiranje ili pilot programe kako biste razumjeli što djeluje i prilagodili intervencije.

Zaključak

Bihevioralna znanost se razvila daleko izvan granica upotrebe jednostavnih nudgeva. Tek uzimanjem u obzir individualnih faktora i okolinskih, društvenih i sistemskih čimbenika te detaljnom analizom prepreka koje sprječavaju željeno ponašanje, možemo kreirati intervencije koje su ne samo učinkovite već i održive. Ovakav širi, nijansiran pristup vodi do transformativnih promjena koje koriste i zaposlenicima i organizacijama, stvarajući bolje radno mjesto za sve.